HRP970003A2 - A briquette as well as a process and apparatus for the production thereof - Google Patents

Description

Izum se odnosi na briket koji se može dobiti prešanjem smjese na osnovi zrnastih ili praškastih sirovina koje tvore staklo, klinker cementa i vode. Izum se dalje odnosi na postupak kao i uređaj za proizvodnju briketa te vrste.

Pod kinker cementom u predloženom opisu podrazumijeva se općenito materijal, koji je, pri datom visokom zgušnjavanju, dakle u svakom slučaju u roku manjem od nekoliko sati, otvrdnuto hidrauličko vezivo za uporabnu čvrstoću, čiji sastojci su uglavnom tvari koje su također sadržane i u staklu, kako je to u nastavku objašnjeno u pojedinostima za vrste cementa koje su komercijalno dostupne pod nazivom klinker cement.

Briketi su posebno prikladni za punjenje posude za taljenje stakla.

Kod taljenja stakla u posudu za taljenje stakla obično se dovode sirovine kao kvarcni pijesak, vapnenac, dolomit i soda u zrnastom, odnosno praškastom obliku. Međutim, nedostatak tog načina rada je u tome da postoji opasnost, da se zbog različite gustoće, veličine zrna i ostalih različitih fizičkih svojstava pojedinačni sastojci sirovina razdvoje pri skladištenju, transportu i dovođenju u peć za taljenje stakla. Time se djeluje negativno na kakvoću i svojstva proizvedenog stakla. U naročitim smjesama sirovina to može dovesti do nemogućnosti taljenja.

Nadalje, sve smjese sirovina s visokim udjelom finih sastojaka smjese kod posuda za taljenje stakla, kroz koje prolaze struje plinova, dovode do zaprašivanja puta otpadnog plina. Prašine se talože na putu otpadnog plina i dovode do začepljenja. Kad je prašina nesnošljiva s materijalom stjenke posude i putevima otpadnog plina, to također može dovesti do uništenja stjenke posude i puta otpadnog plina.

Već je bilo predložena proizvodnja briketa iz sirovina koje tvore staklo s vezivom i gustoćom briketa od ispod 70% teorijske gustoće materijala. Upotrebom takovih briketa kod proizvodnje stakla mogu se postići značajne prednosti nasuprot upotrebi sirovina za staklo u zrnastom ili praškastom obliku. Briketi se ne mrve u prašinu, tako da se može izbjeći zaprašivanje puteva otpadnih plinova. Briketi se tale lakše od praškastih sirovina za staklo, što dovodi do toga da se može rastaliti veću količinu stakla po jedinici površine posude za staklo. Dok je kod prerade zrnastih ili praškastih sirovina potrebna mješaonica, pri radu s briketima mješaonicu se može izbjeći. Briketi se također mogu izraditi izvan staklane i po potrebi preraditi na različitim mjestima.

Međutim, dosadašnji prijedlozi nisu još našli primjenu u industrijskoj praksi.

Iz DE 44 18 029 A1 poznata je proizvodnja briketa, naročito kao pripravaka sličnih tabletama iz smjese sirovina za staklo s vodenim staklom kao vezivom i vodom, pri čemu se sastojci pomiješaju i tu smjesu se ispreša u zgusnute pripravke. Da se spriječi sljepljivanje koje djeluje suprotno zgušnjavanju još vlažnih pripravaka i da ih se učini prikladnim za skladištenje, pripravci ili briketi se odvode u okretnu cijev sa sredstvom za sušenje, kao što je soda i/ili živo vapno, i tako se uvrećavaju.

Pri tome nedostatak je to da se čvrstoća briketa, potrebna da bi se oni mogli istresti u velike spremnike, postiže tek nakon značajnog vremena sušenja i ljepljenja, jer se vodeno staklo za kristalizaciju mora potpuno osušiti. To dugačko vrijeme zadržavanja prije stvarnog industrijskih skladišenja u spremnike zahtjeva velike kapacitete međuskladišta ili kapacitete za sušenje.

Za industrijsku proizvodnju poseban nedostatak predstavlja to da se briketi te vrste, vezani s vodenim staklom, moraju dovesti izravno, bez predgrijavanja, u posudu za taljenje, jer vezivo vodeno staklo kod zagrijavanja iznad pribl. 350°C oslobađa kristalnu vodu, iz čega proizlazi povećanje volumena briketa za otprilike 30%. To dovodi do uklinjavanja briketa u uređaju za predgrijavanje, tako da nije moguće kontinuirano predgrijavanje bez poremećaja. Gubitak iskorištenja energije otpadnih plinova posude za taljenje za predgrijavanje smjese sirovina dovodi do značajnog pogoršanja bilance energije pogona industrijske proizvodnje. Briketi s vodenim staklom kao vezivom ne mogu se koristiti u industrijskim proizvodnim pogona u kojima je tehnološki predviđeno predgrijavanje i ponovno iskorištenje topline.

Zadatak izuma je stvoriti brikete iz sirovina koje tvore staklo, koji se mogu ekonomično upotrijebiti u kontinuiranim procesima proizvodnje stakla pomoću posude za taljenje, a naročito s kontinuiranim predgrijavanjem sirovine. Zadatak izuma je nadalje pokazati prikladan postupak kao i uređaj za proizvodnju briketa.

Izum se temelji na saznanju, da se za brikete uspješno može upotrijebiti vezivo na osnovi klinker cementa, ako se istovremeno briketi zgušnjavaju na gustoću koja iznosi najmanje 90% gustoće materijala smjese.

Rješenje zadatka u tehnološkom smislu postignuto je s naznačenom značajkom zahtjeva 1.

Pri tome, pod gustoćom materijala smjese podrazumijeva se gustoću suhih čestica smjese bez pora, dakle maksimalne gustoće dobivene teorijski zbrajanjem gustoća suhih sastojaka, dok se nasuprot tome kao ukupna gustoća podrazumijeva smanjena prividna gustoća suhog briketa koji sadrži pore. Teorijska maksimalna gustoća kod uobičajenih sirovina za staklo iznosi obično otprilike 2,6 g/cm3 do 2,7 g/cm3. Ukupna gustoća briketa prema tome iznosi dakle otprilike 2,3 g/cm3 i više.

Kod hidratizacije, odnosno tvorbe hidroksida, zbog pristupa vlage klinker cement tvori najprije kristale tri-kalcij-aluminata, pri čemu za dvije do tri minute dolazi do reakcije skrućivanja, ako reakcija nije odgođena dodatkom prikladnog sredstva za odgađanje otvrdnjavanja. Kristali tri-kalcij-aluminata su mali kristali, koji zbog svoje neznatne veličine nisu prikladni za nastanak učinkovite adhezije između čestica sirovina koje tvore staklo. U drugom stupnju kristaliziraju dugoljasti kacijevi silikati, koji zbog svojeg dugoljastog oblika mogu premostiti razmake između čestica, tako da se one učvrste u svom suprotnom položaju. Međutim, kalcijevi silikati drugog stupnja kristaliziraju vrlo polagano i za predgrijavanje sirovina nisu dovoljno temperaturno postojani, tako da klinker cement sa tog stajališta ne izgleda kao prikladno vezivo.

Kombinirana upotreba klinker cementa s visokom gustoćom smjese daje, međutim, iznenađujuć učinak kombinacije, ukoliko također i mali kristali tri-kalcijevog aluminata prvog stupnja stvaraju vrlo visoku adheziju, s obzirom na vrlo male razmake pojedinih čestica u jako zgusnutom materijalu, nasuprot manje zgusnutim smjesama. S visokim stupnjem zgušnjavanja materijala uporabna čvrstoća se postiže dakle već u prvoj fazi kristalizacije klinker cementa.

Na taj način u neposrednom nastavku iza prešanja briketi već poprimaju dovoljnu uporabnu čvrstoću za rukovanje i daljnju obradu. Tijekom daljnje obrade i grijanja s egzotermnom reakcijom hidratizacije, odnosno tvorbom hidroksida i/ili dodatnim dovođenjem topline u nastavku se također odvija drugi stupanj kristalizacije kristala kalcijevih silikata, koji su postojani do temperature sve do 400 do 450°C, i tako tijekom rukovanja i odlaganja u silose, odnosno na transportne puteve postižu dodatnu čvrstoću. Tijekom predgrijavanja, koje se vrši pri otprilike 650°C, više ne postoje vezne sile kristala kalcijevih silikata, međutim kristali tri-kalcij-aluminata prvog stupnja zadržavaju svoj učnak vezanja također pri temperaturama predgrijavanja, tako da nema teškoća kod transporta u uređaj za predgrijavanje, kod prolaska kroz uređaj za predgrijavanje i kod izlaska iz uređaja za predgrijavanje. Predgrijavanjem briketa istovremeno se hladi otpadni plin iz posude za taljenje stakla, primjerice na temperaturu od 300 do 350°C, tako da se za filtriranje otpadnih plinova mogu upotrijebiti elektro filteri, koji se inače mogu upotrijebiti tek pri temperaturama nešto ispod 400°C.

Daljnja prednost dobije se time, da se klinker cement sastoji uglavnom samo od CaO, MgO i SiO2, dakle preko klinker cementa u posudu za taljenje se ne mogu unijeti nikakve štetne strane tvari, kao sumpor ili slično. CaO, MgO i SiO2 su također tvari sadržane u staklu, tako da se kod datog sastava stakla te tvari mogu uračunati u opseg mjese sirovina, jer se one supstituiraju dodatim klinker cementom. Time klinker cement tvori također dio sastava smjese sirovina. Sa tog stajališta moglo bi se upotrijebititi sve do otprilike 20 mas. % klinker cementa, međutim zamjene tvari u smjesi sirovina sa klinker cementom oganičavaju se na minimum zbog cijene. Nadalje, klinker cement ima vrijednost voda-cement od 0,25, što znači da se za hidratizaciju četiri masena dijela klinker cementa dodaje jedan dio vode. Otprilike istom količinom dodaje se i suvišak vode ili vodu za nadoknadu izgubljene vode, koja ne sudjeluje u hidratizaciji, već ostaje najprije na površinama čestica i tek postupno se osuši. Kod visokog udjela klinker cementa iz toga proizlazi ograničenje postizive gustoće, jer se ukupna količina vode kod prešanja mora najprije primiti u pore. Ako se primjerice teži gustoći od 95% gustoće materijala, tada dodatak vode također ne smije prekoračiti 5%, što se kod polovice udjela izgubljene vode udjela klinker cementa u tom slučaju ograničava na red veličine od 10%. To se je pokazalo dovoljnim za postizanje uporabne čvrstoće jako zgusnutog briketa već s kristalima tri-kalcijevog aluminata prvog stupnja.

Visoko zgušnjavanje ima prednost također i zbog toga jer se time vrši daljnje usitnjavanje i smješavanje sastojaka sirovina koje tvore staklo. Taj učinak usitnjavanja i miješanja doprinosi boljem ponašanju briketa pri taljenju.

Što su briketi jače zgusnuti bolje se ponašaju pri taljenju, jer se niskotaljivi sastojci ponašaju kao sastojci višeg tališta, kao kvarcni pijesak.

Naročita prednost proizlazi iz visoke gustoće zbog toga što je minimiran udio zraka i plina u briketu, koji u posudi za taljenje sprečava napredovanje vruće fronte u nutrašnjost briketa. Na taj način odvija se taljenje jako zgusnutog briketa znatno brže nego u slučaju manje zgusnutog briketa s visokim sadržajem zraka. Time se sprečava rastavljanje sirovina u posudi za taljenje, koje inače može dovesti do teško taljivih "otoka", i kod datog trajanja zadržavanja u talini također se produljuje vrijeme bistrine, a time se poboljšava i kakvoća stakla.

Ti posljednji navedeni efekti poznati su već iz DE 25 13 082 A1, prema kojem se u rasporu između valjaka stvara kontinuirana traka smjese, čija gustoća iznosi ponajprije 90 do 95% od gustoće materijala, i pri čemu traka u obliku ploče velike površine kontinuirano izlazi iz raspora između valjaka preko vodila i ulazi u posudu za taljenje. Zbog toga što traka nakon zgušnjavanja nije izložena nikakvoj značajnoj mehaničkoj sili, vezivo se može potpuno izostaviti. Međutim, kod takovog postupka naravno ne postoj .i mogućnost predgrijavanja sirovine, odnosno ponovnog iskorištenja topline. Otpadaju nadalje sve mogućnosti za proizvodnju sirovina prikladnih za polaganje u posude, udaljenje od posudama, za njihovo međufazno uskladištenje itd. Naravno, također je nemoguća i središnja proizvodnja robe gotove za polaganje i njenu racionalnu upotrebu u većem broju posuda za taljenje na različitim mjestima. Tek upotrebom klinker cementa kao veziva kod jako zgusnutog materijala te vrste, mogu se također polučiti tehnološke prednosti učinaka prema saznanju iz DE 25 13 082 Al, ako se istovremeno moraju postići prednosti tabletirane ili briketirane sirovine i naročito predgrijavanje sirovine, odnosno ponovno iskorištenje topline.

Predmet izuma je nadalje postupak za proizvodnju briketa te vrste, po kojem pri količinskom određivanju različitih sirovina koje tvore staklo se u smjesi uzimaju u obzir elementi klinker cementa koji tvore staklo, doda se vodu količinom od 2 do 20 masenih postotaka, i briket se spreša na gustoću od najmanje 90% gustoće materijala.

Ako miješanje nakon dodatka vode, prije prešanja, traje dulje od dvije do tri minute, mora se odgoditi prvi stupanj hidratizacije, da se smjesa ne zgruda već prije prešanja jer se s njom više ne bi moglo rukovati. Za odgađanje otvrdnjavanja, u industriji cementa poznati su dodaci za odgađanje otvrdnjavanja. Idealan je dodatak za odgađanje otvrdnjavanja koji u vremenskom razdoblju između dodatka vode i prešanja uvelike sprečava stvaranje kristala tri-kalcij-aluminata prvog stupnja, a zatim dopušta njihovu brzu tvorbu. Kao dodatak za odgađanje otvrdnjavanja vrlo prikladnim se je pokazao dodatak mješavine od limunske kiseline i šećera u omjeru 5:1, koja se dodaje u čvrstom obliku količinom reda veličine od nekoliko masenih promila (suho) u odnosu prema cementu. Time se mogu namjestiti odgađanja otvrdnjavanja reda veličine, primjerice, za 20 minuta, pri čemu se reakciju hidratizacije, odnosno tvorbe hidroksida kod prešanja potakne toplinom stvorenom unutarnjim trenjem i već nakon otprilike 2 sata postigne se uporabna čvrstoća.

Predmet izuma je nadalje uređaj za proizvodnju briketa te vrste, koji obuhvaća miješalicu za pripravu smjese iz sirovina koje tvore staklo, klinker cementa i vode, uređaj za dobavu i valjčanu prešu za prešanje smjese u brikete.

Da bi se potpomoglo jednoliko predgrijavanje, briketi prema izummu moraju biti ograničene veličine. Briketi imaju korisno maksimalnu težinu 500 g, dok je njihova težina ponajprije između 20 i 200 g, naročito 30 do 60 g. Briketi mogu imati bilo kakav oblik, dakle primjerice kuglasti ili dugoljasti.

Oblik kojem se daje prednost je jajolik briket duljine otprilike 20 do 50 mm i debljine od 15 do 25 mm.

Što je izrađen briket manji tim je veća njegova specifična površina, čime se poboljšavaju svojstva taljenja. Kod manjih briketa također je bolje i predgrijavanje. S druge strane briketi ne smiju biti tako mali da nije dovoljna zračna struja kroz sloj briketa, odnosno da nastane prevelik otpor strujanju otpadnih plinova iz posude za taljenje koji služe za predgrijavanje.

Za proizvodnju briketa mogu se upotrijebiti uobičajene sirovine za tvorbu stakla u zrnastom, odnosno praškastom obliku. U briket se također mogu povezati i usitnjeni otpaci mineralne vune kao i eventualno pridodani sitniž koji potječe od prosijavanja briketa.

Za proizvodnju briketa upotrebljavaju se sirovine koje tvore staklo ponajprije veličine čestica od 0,1 do 5 mm, ili ponajprije od 0,1 do 3 mm. Korisna je određena količina sirovina vrlo sitnih čestica.

Klinker cement rabi se količino od 3 do 15 masenih postotaka, u odnosu prema smjesi, a naročito 10 do 12 masenih postotaka. S tim udjelom veziva mogu se proizvesti briketi optimalne postojanosti.

Osim toga, smjesa za proizvodnju briketa obuhvaća vodu, pri čemu sadržaj vode u smjesi iznosi ponajprije 2 do 20 masenih postotaka, a naročito 2 do 6 masenih postotaka. Posebno korisnim pokazao se je sadržaj vode od pribl. 4 masena postotka.

Za učvršćenje briketi se podvrgavaju korisno toplinskoj obradi. Toplinska obrada vrši se ponajprije pri temperaturi od 50 do 200°C, posebno korisno pri 50 do 150°C, a naročito pri 60 do 80°C. S posebnom prednošću primjenjuje se to povišeno temperaturno područje, jer u postupku prema izumu čvrstoća se postiže ponajprije tvorbom kristala tri-kalcij-aluminata, dok je pri tim temperaturama spriječena tvorba kristala kalicjevog silikata.

Smjesi za brikete prema izumu dodaje se relativno mala količina vode, naime, kako je već spomenuto, ponajprije 2 do 10 masenih postotaka u odnosu na smjesu. S tom malom količinom vode ne stvara se cementno ljepilo, već u mnogo većoj mjeri nastaje smjesa vrlo male vlažnosti, koja se može označiti kao "zemna vlaga". Ta smjesa "zemne vlage" dade se zgusnuti u briket u uređaju za zgušnjavanje, primjerice valjčanoj preši, prolaskom smjese kroz prešu u najkraćem vremenu.

Toplinska obrada briketa stvorenih od smjese zemne vlage odvija se po mogućnosti bez izvlačenja vlage. Trajanje toplinske obrade iznosi primjerice 30 do 360 minuta, a ponajprije 60 do 120 minuta. Kod toplinske obrade iz briketa se smije izvući najviše 50 masenih postotaka, ponajprije najviše 10 masenih postotaka vode.

Da se spriječi gubitak vode, toplinska obrada odvija se ponajprije u atmosferi vodene pare, naročito u atmosferi zasićene vodene pare.

Toplinskom obradom ograničava se vrijeme otvrdnjavanja.

Toplinska obrada dovodi nadalje do jakog očvršćenja briketa. Nakon toga briketi se mogu također zagrijati i na temperaturu sinterovanja i pri tome se neće raspasti.

U skladu s oblikom izvedbe, kojem se daje prednost, briketi se kalciniraju, tj. podvrgavaju se daljnjoj toplinskoj obradi pri otprilike 700 do 900°C, ponajprije pri otprilike 850°C. Pri kalcinaciji izlazi ugljični dioksid karbonatnih sastojaka stakla i briket gubi otprilike 30 % od svoje težine.

Upotreba kalcmiranih briketa dovodi do povišenja kapaciteta u posudi za taljenje.

Za prešanje briketa upotrebljava se ponajprije valjčana preša, naročito valjčana preša za brikete, s kojoj se mogu postići vrlo visoke gustoće od preko 90% teorijske gustoće materijala. Kod prešanja do tako visokih gustoća sastojci briketa dovode se u vrlo tijesan dodir. Zbog svoje nestlačivosti voda se u briketu razdijeli se najfinije. Također, zbog unutarnjeg trenja, u briketu dolazi do već značajnog zagrijavanja, koje potpomaže hidrauličko vezanje.

Konačno, briketi se korisno podvrgavaju opisanoj toplinskoj obradi. Tada su briketi gotovi za upotrebu, tj. oni su dovoljno tvrdi za punjenje spremnika, transportiranje pomoću traka ili za odvođenje izravno u peć za taljenje stakla.

Budući da je za miješanje sirovina koje tvore staklo, hidrauličkog veziva i vode, za prešanje briketa i toplinsku obradu briketa potrebno relativno kratko vrijeme, postupak prema izumu može se provoditi kontinuirano.

Pri upotrebi valjčane preše, smjesu se može dovoditi dozirano u prešu pomoću transportnog pužnog vijka. Također u obzir dolazi i dovođenje smjese izravno u valjčanu prešu, pri čemu se doziranje regulira širinom raspora valjčane preše.

Uređaj prema izumu za proizvodnju briketa, osim miješalice za tvorbu smjese sirovina koje tvore staklo, klinker cementa i vode, obuhvaća također uređaj za dobavu i valjčanu prešu za prešanje smjese u brikete, a korisno također i uređaj za toplinsku obradu briketa.

Toplinska obrada briketa vrši se primjerice u komori, kroz čiji dio struji topli zrak. Na gornjem kraju komora korisno ima otvor za punjenje za brikete koje se želi grijati, a na donjem kraju ima ispušni otvor za vađenje briketa podvrgnutih toplinskoj obradi. Pri tome, dio komore kroz koji struji topli zrak nastaje u donjem dijelu komore. Topli zrak dovodi se korisno zatvorenim optokom toplog zraka. Voda, koja isparava zbog toplog zraka, diže se gore u prazni dio komore, čime se vodena para kondenzira u području gornjih hladnijih briketa i stoji na raspolaganju za njihovu hidratizaciju. Time se maksimalno zadržava vlagu briketa.

U komoru se istovremeno dovode svježi briketi i istom mjerom odvode se toplinski obrađeni briketi, tako da se stvara kontinuirani protok i komora je uvijek puna.

Nakon toplinske obrade briketi se mogu transportirati i mogu se puniti u silos i skladištiti.

Briketi se mogu zagrijati, bez raspadanja, sve do temperature sinterovanja ili do kalciniranja. Briketi se ponajprije predgriju s vrućim dimnim plinom iz peći za taljenje na temperaturu od otprilike 650 do 700°C i, po potebi, se kalciniraju u slijedećoj fazi dodatnim grijanjem s izvorom topline izvan posude za taljenje, pri otprilike 850°C. Time se iskorištava toplinu otpadnih plinova iz peći za taljenje stakla i ostvaruje značajnu uštedu energije.

Naprava za dobavu u uređaj za proizvodnju briketa izrađena je ponajprije kao naprava za dobavu djelovanjem gravitacije, pri čemu se smjesa izravno dovodi u valjčanu prešu, tj . smjesa se ispušta na jedan od valjaka, koji kao bočne rubove ima paralelne rubne ploče.

Uređaj prema izumu i postupak prema izumu pobliže će se objasniti pomoću slijedećih crteža koji prikazuju primjer oblika izvedbe kojem se daje prednost. Pri tome slika 1 prikazuje cjelokupnu shemu uređaja, slika 2 prikazuje oblik izvedbe valjčane preše, i slika 3 prikazuje valjčanu prešu sa slike 2 gledanu odozgor.

U spremnicima 1 do 4 uskladištene su sirovine koje tvore staklo. One se u željenom omjeru dovode preko transportnog uređaja 5 u miješalicu 6, da se izradi smjesu sirovina koje tvore staklo, klinker cementa i vode. U tu svrhu miješalica 6 opremljena je sa cijevi za dovodi vode, koja nije prikazana. U miješalicu se također može dovoditi i prah nastao pri proizvodnji briketa i iz pogona s posudama za taljenje, kao i otpaci iz proizvodnje mineralne vune.

Iz miješalice 6 smjesu se pomoću transportne trake 7 dovodi u valjčanu prešu 8 za briketiranje. Uređaj ima lijevak za usipavanje 9 s jednim ili više transportnih pužnih vijaka, pri čemu je ovdje prikazan samo pužni vijak 10.

Transportni pužni vijak 10 dovodi dozirano smjesu na valjke 12, 13 valjčane preše 8 za briketiranje. Na gornjem kraju lijevka 9 predviđena je sonda za kontrolu razine, koja upravlja s kontinuiranom dobavom.

Donji suženi kraj lijevka 9, do kojeg transportni pužni vijak 10 dovodi smjesu, proteže se između dvaju valjaka 12, 13, koji su na crtežu prikazani u stanju mirovanja, dakle međusobno odmaknuti, dok se međutim u stanju pogona međusobno dodiruju.

u skladu s oblikom izvedbe kojem se daje prednost, koji je prikazan na slikama 2 i 3, i gdje je pojednostavljeno prikazan samo niz kalupa za brikete, materijal se dozirano stavlja izravno na valjke. Iz lijevka 9, preko dobavnog uređaja 31, smjesu se transportira prema valjku 13.

Umjesto krutih srcolikih dijelova izrađeni su bočni rubovi valjaka, ponajprije kao odvije rubne ploče 32, 32'.

srcoliki komadi sprečavaju transport materijala, tako da se u rubnom području transportira djelomično premalo materijala. Istovremeno rotiraj uče rubne ploče 32, 32' rješavaju taj problem tako da se po cijeloj širini valjka mogu proizvesti briketi visoke gustoće i visoke čvrstoće s neznatnim habanjem.

U obliku izvedbe prema slici 2 na valjak 13 opremljen s bočnim pločama 32, 32' dozirano se predaje smjesu koju se želi zgusnuti u području zenita. Valjak transportira materijal u raspor preše. Doziranje se regulira širinom raspora. Prednost ovog oblika izvedbe je u posebno jednostavnoj gradnji i u tome da u dobavi ne može doći do habanja i začepljenja, tj. ovdje se doziranje odvija vlastitom težinom smjese koju se zgušnjava.

Plašt svakog valjka 12, 13 snabdjeven je s oblikovanim udubi jen j ima . Valjci 12, 13 smješteni su pod kutem protusmjerno, tako da se pri jednakoj brzini okretanja u rasporu valjaka susreću dva oblikovana udubljenja jednog, odnosno drugog valjka 12, 13 tako da se smjesa ispreša u brikete 14 oblika jajeta.

Ispod valjaka 12, 13 nalazi se sito 15, kroz koje na transportnu traku 16 pada neisprešan materijal, koji se preko transportnog uređaja 17 ponovno dovodi u valjčanu prešu 8 za briketiranje. Briketi 14 dovode se pomoću transportnog uređaja 18 odozgor u komoru, koja je ovdje podijeljena u 5 zona 20 do 24. Razdioba briketa 14 u pojedinačne zone 20 do 24 vrši se pomoću pomične transportne trake 25.

Briketi 14, zemne vlage, podvrgavaju se toplinskoj obradi zbog otvrdnjavanja. U tu svrhu kroz donje područje zona 20 do 24 prolazi struja vrućeg zraka, koja se napaja ponajprije s opadnom toplinom kroz cijev 26 s grijačem 27, i s ventilatorom 2 8 vodi se u kružnom optoku.

Preko transportne trake 29 odvode se otvrdnuti briketi 14 u posudu za taljenje, odnosno u međufazne naprave, kao što je spremnik za zalihu, uređaj za predgrijavanje ili uređaj za kalciniranje.

Claims (25)

1. Briket koji se može dobiti prešanjem smjese na osnovi zrnastih ili praškastih sirovina koje tvore staklo, anorganskog veziva i vode, naznačen time, da kao vezivo sadrži uglavnom klinker cement i da njegova gustoća iznosi najmanje 90% od teorijske maksimalne gustoće materijala suhe smjese.

2. Briket prema zahtjevu 1, naznačen time, da gustoća briketa iznosi 93 do 96%, naročito 94 do 95% gustoće materijala.

3. Briket prema zahtjevu 1 ili 2, naznačen time, da težina suhog briketa iznosi najviše 500 g, naročito 10 do 200 g.

4. Briket prema zahtjevu 3, naznačen time, da težina suhog briketa iznosi 20 do 150 g, ponajprije 30 do 60 g.

5. Briket prema jednom od zahtjeva 1 do 4, naznačen time, da briket ima postojan oblik sve do najmanje 650°C.

6. Briket prema jednom od zahtjeva 1 do 5, naznačen time, da se podvrgava kalciniranju.

7. Postupak za proizvodnju briketa prema jednom od zahtjeva 1 do 6, naznačen time, da se pri količinskom određivanju različitih sirovina koje tvore staklo u smjesi uzima u obzir udio klinker cementa koji tvori staklo, da se vodu dodaje količinom od 2 do 10 masenih postotaka u odnosu na smjesu, i da se ispreša briket gustoće od najmanje 90% od teorijske maksimalne gustoće materijala.

8. Postupak prema zahtjevu 7, naznačen time, da se klinker cement doda količinom od 2 do 10 masenih postotaka u odnosu prema smjesi.

9. Postupak prema zahtjevu 8, naznačen time, da se klinker cement doda količinom od 3 do 15 masenih postotaka u odnosu prema smjesi.

10. Postupak prema jednom od zahtjeva 7 do 9, naznačen time, da se vodu doda količinom od 2 do 6 masenih postotaka, naročito od 2,5 do 4,5 masenih postotaka u odnosu prema smjesi.

11. Postupak prema jednom od zahtjeva 7 do 10, naznačen time, da se nakon prešanja briket podvrgava toplinskoj obradi.

12. Postupak prema zahtjevu 11, naznačen time, da se toplinska obrada provodi pri temperaturi od 50 do 200°C, naročito pri 60 do 80°C.

13. Postupak prema jednom od zahtjeva 10 do 12, naznačen time, da se toplinska obrada traje ponajprije od 30 do 360 minuta.

14. Postupak prema jednom od zahtjeva 10 do 13, naznačen time, da se toplinska obrada provodi u atmosferi skoro orezasićene s vodenom parom.

15. Postupak prema jednom od zahtjeva 10 do 14, naznačen time, da se pri toplinskoj obradi iz briketa izvlači najviše 50%, ponajprije najviše 10% vode.

16. Postupak prema jednom od zahtjeva 7 do 15, naznačen time, da se briketi na kraju podvrgavaju kalciniranju.

17. Postupak prema jednom od zahtjeva 7 do 16, naznačen time, da se briketi prešaju na valjčanoj preši.

18. Postupak prema jednom od zahtjeva 7 do 17, naznačen time, da se smjesu dovodi izravno na valjčanu prešu i da se doziranje regulira širinom raspora valjčane preše.

19. Postupak prema jednom od zahtjeva 7 do 18, naznačen time, da se na tvrdoću klinker cementa utječe dodatkom sredstava za odgađanje otvrdnjavanja i/ili sredstva za ubrzavanje otvrdnjavanja.

20. Uređaj za proizvodnju briketa prema jednom od zahtjeva 1 do 6, naznačen time, da obuhvaća mješalicu (6) za tvorbu smjese od sirovina koje tvore staklo, klinker cementa i vode, uređaj za dobavu (7, 10, 31) i valjčanu prešu (8) za prešanje smjese u brikete.

21. Uređaj prema zahtjevu 20, naznačen time, da dalje obuhvaća uređaj za toplinsku obradu (20 do 24) briketa.

22. Uređaj prema zahtjevu 21, naznačen time, da uređaj za toplinsku obradu (20 do 24) briketa ima atmosferu skoro zasićenu s vodenom parom.

23. Uređaj prema jednom od zahtjeva 20 do 22, naznačen time, da je naprava za dobavu izgrađena kao transportni pužni vijak (10).

24. Uređaj prema jednom od zahtjeva 20 do 22, naznačen time, da se na valjke (13) valjčane preše (8) materijal dobavlja djelovanjem gravitacije.

25. Uređaj prema jednom od zahtjeva 20 do 24, naznačen time, da se valjci (13) valjčane preše (8) imaju rubne ploče (32, 32' ).